Održana je Regionalna konferencija u Rijeci u sklopu projekta Poslovni uzlet 2018.

ČLANCI
18.10.2018. 9:10:28

Održana je Regionalna konferencija u Rijeci u sklopu projekta Poslovni uzlet 2018.
U suradnji s Primorsko goranskom županijom (PGŽ) i gradom Rijeka održana je Regionalna konferencija u Rijeci. Organizirane su u sklopu projekta Poslovni uzlet, a na njima su sumirana iskustva i dobre prakse regionalnih samouprava koji mogu služiti kao primjer drugima.
 
˝Grad Rijeka je posebna priča, prolazi transformaciju i razvija se industrija 4.0 te možemo reći da je predvodnik u čitavoj Hrvatskoj na području tehnologija, budućeg razvoja i ekonomije budućnosti˝, istaknuo je u uvodu Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista.

Uz to, grad Rijeka je u začetku projekta Poslovni uzlet prepoznao njegov potencijal i kako zahvaljujući njemu poticati razvoj vještina svojih poduzetnika. ˝Grad Rijeka uspješno povlači sredstva iz EU fondova, a prema istraživanju Udruge gradova objavljenom ovog ljeta prvi smo grad ne samo po veličini sredstava nego i po broju provedenih projekata. Do sada smo povukli 1,5 milijardi kuna, što je vrijednost dva godišnja proračuna grada Rijeke. Bilježimo uspješnost i u soft projektima i projektima energetske učinkovitosti, a tu su i nove investicije za poticanje poduzetništva˝, kaže Marko Filipović, zamjenik gradonačelnika Rijeke.

Neravnomjeran razvoj

Komadina ističe kako je PGŽ pri vrhu po razvoju, no Hrvatska je neravnomjerno razvijena regionalno, i njihov cilj kao županije je stvaranje uvjeta za rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

˝Najviše poduzetničkih zona imamo kao županija i subvencijama na kamate kredita i poticajima za naše male gospodarstvenike im pomažemo. Želimo iskoristi posebnosti svakog djela županije i koristiti našu prirodnu baštinu u svrhe turizma. Ipak, voljeli bismo rasti i mimo turizma u kojem imamo značajan iskorak na području zdravstvenog turizma˝, ističe Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije.

Održana je i panel diskusija ˝EU fondovi kao potpora regionalnom razvoju˝ na čijem je početku župan Komadina istaknuo kako surađuju s ostalim županijama poput Ličko-senjske i Istarske i kako je to daleko bolja opcija od ulaska u EU projekt sami.

˝Mi kao županija smo dosta povukli, a najznačajniji je projekt razminiravanje poljoprivrednih zemljišta i povukli smo 30 milijuna kuna i planiramo deset kilometara kvadratnih razminirati i povući još sredstava za to. Mogućnosti suradnje su velike, mi surađujemo i ne samo na projektima prometne infrastrukture, već trebamo surađivati i u drugim poljima primjerice da uložimo dodatne napore za razvoj kontinentalnih dijelova obje županije˝, kaže Martina Šuper Štampar, ravnateljica Razvojne agencije Ličko-senjske županije LIRA .

Kako tvrdi Komadina, PGŽ je županija koja je lučko i logističko čvorište po tradiciji, a uz velika imaju i niz manjih brodogradilišta, fakulteti koji tome uče i stvaraju kadrove.

˝ Imamo lijepih primjera iskoraka u farmaceutskoj industriji poput JGL. Naravno, tu je i turizam koji nam ima najveći udio, poljoprivreda i šumarstvo je također revitalizirano, imamo niz malih tvrtki po Gorskom kotaru i maksimalno koristimo prirodne resurse. Sve to pokazuje vitalnost u žilavost našeg gospodarstva. Ova situacija u brodogradnji velik je udarac na našu županiju, 32 posto zaposlenih je u brodogradnji, poremetit će se parametri ako se nas zadesi loš scenarij. Propasti nećemo, ali će biti teško. Ako dođe i do stečaja Trećeg maja, to neće biti kraj nego novi početak za njih i vjerujem u to˝, kaže Komadina.

Prijestolnica kulture

Rijeka je dobila i titulu Europska prijestolnica kulture 2020. godine, a tu su titulu dobilo unatoč velikoj konkurenciji prijavljenih hrvatskih gradova. Kako tvrdi Filipović, velik dio kulturnih događanja odvijat će se u Rijeci i pozicionirati ih na europskoj mapi.

˝Tu 2020. godinu ćemo dočekati s novim investicijama, revitalizacija objekta Benčić, uređenje javnih površina i radovi na prostoru šećerane i uskoro obnova broda Galeb. To su ogromni infrastrukturni zahvati i vjerujem da će oni doprinijeti i razviju turizma, a ne samo kulture. Veseli nas i najava novih investicija poput nadogradnje hotela Park i Neboder i s brojem noćenja ćemo se time približiti mnogim značajnijim destinacijama jer je naš turizam kroz cijelu godinu˝, kaže Filipović.

Ističe kako su za svaki su razvoj potrebna ulaganja, a oni koriste maksimum od EU jer je ona prepoznala značaj gradova.

˝Imamo niz prijavljenih projekata revitalizacije objekata, tu su projekti grada Kastva i Opatije u kojima se čak do 85 posto sredstava osigurava iz EU. U sljedećoj financijskoj perspektivi ćemo morati učiniti puno više jer će se veći dio toga prelijevati na gradove i općine i morat ćemo na državnom nivou regulirati dio sredstava za jedinice lokalne samouprave za projekte˝, poručuje Filipović

Komadina ističe kako soft projekti pomažu razvoju županije te kako su ljudski i financijski kapital su ključni za razvoj na regionalnom nivou.

˝Mi smo obrazovali ljude za to, a neke županije, općine i gradovi zapinju upravo zbog tog kapitala. Uz to, važna je i prekogranična suradnja, imamo niz projekata sa susjednim državama˝, objašnjava Komadina.

Nedostaje fond za sufinanciranje

Šupar Štampar napominje kako je glavni problem njihove županije sufinanciranje te navodi kako je njihova razvojna agencija pripremila pet projekata vrijednosti 20 milijuna kuna za energetsku obnovu, no bez fonda za sufinanciranje to je nemoguće izvesti i time postaje upitno prijavljivanje na nove projekte.

˝Problem je i s cijenama na tržištu izvođenja radova, primjerice za naš projekt izgradnje Razvojnog centra koji je sad u provedbi cijene su otišle gore za tri milijuna kuna zbog čega nam je teško zatvoriti financijsku konstrukciju. To su nepredviđeni troškovi, a ako se ne zatvore cijeli projekt pada u vodu, a vrijedan je 19 milijuna kuna i ključan za poduzetnike naše županije˝, požalila se Šupar Štampar.

Rijeka ima titulu pametnog grada, a do 2027.dodatno se usmjeravaju u tom smjeru što je, kako ističe Filipović, poticaj da kroz soft projekte kojima educiraju građane i zaposlenike te potiču partnerstva.

˝Uvijek treba gledati out of box i okrenuti se i dugim regionalnim inicijativama, a i dijelu kapitala koji ne dolazi samo iz EU˝, zaključuje Filipović.

Pomoć poduzetnicima

Druga panel diskusija ˝Poticanje uspješnih realizacija razvojnih projekata˝ prikazala je uspješne primjere i projekte iz realnog sektora. STEP RI znanstveno-tehnologijski park osnovan je prije deset godina s idejom pomaganja znanstvenicima u komercijalizaciji inovacija.

˝Danas radimo sa svim poduzetnicima, znanstvenicima, tehnološkim tvrtkama, budućim poduzetnicima i pokrivamo široko područje. Stvorili smo interne kapacitete i imamo tim ljudi koji pružaju podršku MSP sektoru i pomažemo njihov razvoj. Imamo i inkubator i programe, a veći dio naših aktivnosti je financiran iz EU projekata pa je za polaznike besplatan˝, kaže Jana Blažević Marčelja, zamjenica direktora i voditeljica edukacijskog centra u STEP RI.

Još jedan primjer iz realnog sektora je Alius grupa koja se bavi proizvodnjom sustava za lakše funkcioniranje u farmaceutskoj industriji. ˝Težili smo inovativnosti s kojom ćemo se plasirati na tržište u EU. Naš sustav prati temperaturu u skladištu, i zahvaljujući EU fondovima projekt se od početne faze nastavio razvijati i zaokružili smo taj lanac do kraja. Imamo niz farmaceutskih kuća koje nas koriste, a za sada smo prisutni i na BIH tržištu te radimo na tome da budemo i izvan granica regije˝, pohvalio se Predrag Krndija, direktor Alius grupe d.o.o.

Pametni koncepti

Budući da je izmijenjena regulativa u kontekstu novog regionalnog razvoja osnovana je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije. ˝Naš cilj je bio ići šire od zakonskog okvira pa nismo samo na raspolaganju samoupravi, nego smo odlučili pomoći svim institucijama u koncipiranju regionalnih klastera. Grad Rijeka je najpametniji grad u državi i preuzeli smo ulogu da prepoznajemo manje sredine s tim pametnim karakteristikama i da postanemo po tome poznati kao regija˝, kaže Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

Ernest Cukrov, direktor Riječke razvojne agencije Porin ističe kako su institucija koja pruža i mentorstvo, daje prostori potpomaže razvoj projekata. ˝Mi skraćujemo postupak od problema do rješenja i nudimo brzo i lako primjenjiva rješenja˝, poručuje Cukrov.

Krndija je podijelio svoje iskustvo s EU projektom čija je vrijednost 3,5 milijuna kuna, od čega je 2 milijuna bespovratno. Kako kaže, prva asocijacija poduzetniku je ta da moraš potrošiti novac na konzultanta.

˝No kad nađete dobrog koji zna posao onda nema brige. Iako smo očekivali da će nam dvije banke koje nas poslovno prate biti dovoljne za potporu i kad smo trebali dokazati odakle će biti 1,5 milijuna kuna pokazalo se da taj korak i nije tako lak. Na kraju smo pokucali na vrata manjih banaka koje su nas dočekale otvorenih ruku. Imam osjećaj da su za male tvrtke, manje banke koje imaju sličnu energiju i mentalitet bolja opcija˝, savjetovao je ostale poduzetnike Krndija.

Blažević Marčelja pojašnjava kako iz iskustva znaju da su za poduzetnike EU fondovi odličan izvor financiranja jer ako poštujete rokove onda nema problema s procedurama. ˝U pet godina više od 800 korisnika je koristilo naše usluge, a vratili smo i početnu investiciju i to trostruko unutar tih pet godina˝, pojašnjava Blažević Marčelja.

Ljudi su snaga

Ipak i problemi postoje, a glavni je i dalje kako zadržati ljudske resurse i kako im omogućiti da razvijaju nove vještine i stječu znanja.

˝Centar kompetencija za pametne gradove i dalje čeka uzlet, i to već dvije godine. Govorimo o projektu koji je vrijedan više od 100 milijuna eura, no čini se kao da taj razvoj netko priječi. Uz to, imat ćemo i ozbiljnih problema s ljudskim resursima i to ne samo za naše tvrtke, nego i za investitore koji neće moći naći radnu snagu. Koliko novaca trošimo uzalud, trošimo novac budućih generacija i po atraktivnosti privlačenja mladih talenata smo među zadnjima na svijetu. Trebamo odrediti za koje profesije želimo da grade našu budućnost. Moramo se fokusirati na vlastitu pamet te od mikro stvarati male tvrtke˝, poručuje Kružić.

Kao primjer Blažević Marčelja navodi projekt koji su prije tri godine proveli u suradnji s američkom ambasadom kojem su selektirali mlade nezaposlene neovisno o njihovoj stručnoj spremi i od njih su došli do brojke od njih 15 koje su zaposlili u IT sektoru.

˝Već 29 godina slušam kako ćemo prilagoditi kurikulume tržištu rada, a nikako da dođemo do toga. Mi smo sami sebi najveći neprijatelj˝, zaključuje Cukrov.

Održane i edukacije

Vesna Bartolović Stančić iz HBOR-a održala je edukaciju „Kreditni programi i mjere za povećanje investicijske aktivnosti" na kojoj je naglasila kako su neke mjere nastavljene do kraja godine, primjerice sniženje kamatnih stopa za 1 postotni bod za nove investicije u prerađivačkoj industriji, poljoprivredi i ribarstvu, turizmu, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.

˝Smanjili smo kamatne stope za postojeće poduzetnike – početnike u izvozu u programu Priprema izvoza, a u suradnji s EIB-om, uvedena je Mjera sniženja kamatne stope za 0,2% za MSP koji zapošljavaju mlade do 30 godina koja traje do iskorištenja sredstava. Smanjene su kamatne stope u Programu Gospodarstvo i Nova proizvodnja s 4% na 3% i produljeno je provođenje programa Žene poduzetnice do kraja godine˝, objašnjava Bartolović Stančić.

Kako tvrdi, ukupna kreditna aktivnost 2017.godina bila je 5,147 milijarde kuna s 2.183 zahtjeva, a do rujna ove godine je 4.513 milijarde kuna s 1.394 zahtjeva. ˝Cilj HBOR-a je postati prepoznatljivi kao ključan i kvalitetan partner za EU sufinanciranje među korisnicima EU projekata˝, poručuje Bartolović Stančić

Goran Zečić iz CORE Consulting na radionici je predstavio mjere ruralnog razvoja i postupak prijave na natječaj. Kako je objasnio prisutnima natječaj za razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava uz visinu potpore 15.000,00 eura otvoren je do 13. (prosinca te da se na njega može prijaviti otprilike 2.500 korisnika. Upozorio je prisutne i na sve prihvatljive i neprihvatljive aktivnosti. Zečić je predstavio i potpore za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima te potpore za ulaganja u pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima gdje je visina potpore po korisniku: 50.000 eura. ˝Za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 70 posto od ukupnih prihvatljivih troškova˝, kaže Zečić.
 
(l:poslovni.hr)

Komentiraj


OSTALI SADRŽAJ
Želiš da i tvoja tvrtka bude na eKvarner.info? Imate tvrtku na Kvarneru? Javite nam se i budite dio poduzetničkog portala!

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se". Postavke kolačića mogu se konfigurirati u vašem web pregledniku, a više informacija potražite ovdje. Slažem se