Evo što se mijenja u poreznom sustavu od 01. siječnja 2020.

ČLANCI
2.1.2020. 9:08:00

Evo što se mijenja u poreznom sustavu od 01. siječnja 2020.
S 01. siječnjem 2020. na snagu su stupili izmijenjeni porezni propisi i zakoni koji reguliraju četvrti krug porezne reforme. Riječ je o paketu devet poreznih zakona koji reguliraju porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, doprinose, porez na dobit, trošarine, fiskalizaciju u prometu gotovinom, posebne poreze na motorna vozila, kavu i bezalkoholna pića.

Paket obuhvaća i promjene Općeg poreznog zakona i Zakona o administrativnoj suradnji pri plaćanju poreza. Vlada procjenjuje da četvrti krug porezne reforme donosi rasterećenje za 2,4 milijarde kuna.

Porez na dodanu vrijednost

Iako je u trećem krugu porezne reforme bilo predviđeno da se opće stopa PDV-a od 01. siječnja 2020. snizi s 25 na 24 posto, Vlada je od toga odustala kako bi, pod pritiskom štrajka učitelja i nastavnika, mogla povećati plaće zaposlenicima u javnim i državnim službama.

No, od 01. siječnja snižena stopa PDV-a od 13 posto obračunava se za pripremanje i posluživanje jela i slastica u ugostiteljskim objektima i izvan njih. Promjenama su obuhvaćeni objekti koji pružaju uslugu cateringa te objekti koji pružaju jednostavne usluge poput klupa, štandova, kolica i sličnih objekata.

U Vladi procjenjuju da će zbog primjene snižene stope PDV-a na hranu i slastice prihodi državnog proračuna biti manji za oko 900 milijuna kuna godišnje. No, prema dosadašnjim iskustvima smanjenje porezne stopa neće utjecati na cijene u ugostiteljskim objektima. Ministar turizma Gari Cappelli očekuje da će poduzetnici razliku usmjeriti u povećanje plaća i poboljšanje kvalitete usluga.

2018. je snižena porezna stopa na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo. Novim izmjenama Zakona o PDV-u primjena snižene stope od 13 posto, uz jednake uvjete, proširuje se na nositelje fonografskih prava.

Prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećava se 3 na 7,5 milijuna kuna.

Također, promjenama koje su stupile na snagu 01. siječnja nacionalno zakonodavstvo usklađuje s europskim direktivama 2018/1910 i 2019/475 u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama.

Porez na dohodak

Osnovni osobni odbitak pri obračunu poreza na dohodak od 01. siječnja povećava se s 3800 na 4000 kuna. U ministarstvu financija procjenjuju da se time broj porezanih obveznika koji neće biti obuhvaćeni "poreznim škarama” povećava za 75 do 80 tisuća.

Za zaposlene do 25 godina starosti obveza poreza na dohodak umanjena je za sto posto, a za one u dobi od 26 do 30 godina za 50 posto. Ove porezne olakšice moći će se koristiti do visine godišnje porezne osnovice od 360 tisuća kuna, a obračunavat će se prilikom godišnjeg obračuna poreza na dohodak, što znači da će korisnici olakšica to osjetiti tek nakon što Porezna uprava obračuna porez za 2020. godinu, to će vjerojatno biti u lipnju 2021. godine.
Ministar Marić obrazložio je da je godišnji obračun transparentniji, obuhvatniji te jasno definiran.

Osnovni osobni odbitak od 4000 kuna primjenjuje se na sve plaće isplaćene nakon 01. siječnja 2020. godine. Olakšice za uzdržavane članove ostaju nepromijenjene.

Osnovice za obračun plaća i doprinosa

No, mijenjaju se osnovice za obračun plaća i doprinosa:
  • minimalna plaća 4062,51 kn
  • obrtnici i članovi uprave 5682,30 kn
  • stručno osposobljavanje 3321,96 kn
  • samostalne djelatnosti 9616,20 kn
Nove osnovice primjenjuju se prilikom obračuna plaća za siječanj.

Ministarstvo financija ukupni učinak promjena u sustavu poreza na dohodak u četvrtom krugu procjenjuje na 1,2 milijarde kuna (700 milijuna kuna porezno rasterećenja rada te 500 milijuna kuna povećanje osobnog odbitka).

Promjene u sustavu poreza na dohodak obuhvaćaju i proširenje primitaka koji ne ulaze u cenzus od 15.000 kuna za uzdržavanog člana. Od početka godine u taj cenzus neće ulaziti naknade učenicima dualnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja. To znači da će njihovi roditelji moći koristiti uvećani osobni odbitak. Ovim promjenama sprječava se situacija da roditelji zbog nekoliko stotina kuna izgube pravo na poreznu olakšicu za uzdržavanog člana, obrazlažu u Ministarstvu financija.

Izmjene Zakona o porezu na dohodak od 2020. godine omogućuju poslodavcima da svojim radnicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, do utvrđene svote i na temelju vjerodostojne dokumentacije.

Paušalni obveznici poreza na dohodak

Promjenama zakona ukida se izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznike poreza na dohodak kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Propisani su i kriteriji za utvrđivanje nesamostalnog rada koji se temelje na kontroli ponašanja, financijskoj kontroli i odnosu među strankama.

Porez i prirez na dohodak od najma u turizmu u paušalnom iznosu plaćat će se ubuduće prema mjestu gdje se nalazi nekretnina koja se iznajmljuje, umjesto prema mjestu prebivališta vlasnika.

Zbog administrativnih rasterećenja poslodavcima se omogućava uvid u:
  • neiskorišteni iznos osobnog odbitka bivšeg radnika, najkasnije do dana dospijeća plaće, s ciljem administrativnog rasterećenja
  • poreznu karticu pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada, a najkasnije do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca
  • isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca zbog čega ti radnici više nemaju obvezu podnošenja izjava o primljenim neoporezivim primicima.
U okviru administrativnih rasterećenja pojednostavljeno je i izvješćivanje o primljenim inozemnim primicima.

Porez na dobit

Izmjenama Zakona o porezu na dobit od početka godine podiže se prag ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna. Za poduzetnike s većim godišnjim prihodom porezna stopa ostaje 18 posto.

U Ministarstvu financija procjenjuju da će 93 posto poduzetnika plaćati porez na dobit po nižoj stopi, a prihodi državnog proračuna s osnove poreza na dobit bit će manji za 200 milijuna kuna.

Izmjenama je regulirano i da fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i obveznik je poreza na dohodak po sili zakona postaje obveznik poreza na dobit, ako je u prethodnom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 7,5 milijuna kuna.

Prag ukupnog primitka od 7,5 milijuna kuna ubuduće će biti jedini kriterij za prijelaz obrtnika iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobit. Do sada su to bili i visina ostvarenog dohotka, vrijednost dugotrajne imovine i broj zaposlenih.

Godišnji prag prihoda podignut je s 3 na 7,5 milijuna kuna i kod mogućnosti izbora načina utvrđivanja porezne osnovice po novčanom načelu, kao i plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu za gospodarsku djelatnost neprofitnih organizacija.

Skraćen je rok za podnošenje prijave poreza na dobit kod otvaranja stečaja i statusnih promjena na 30 dana, a kod prestanka poslovanja (okončanje likvidacije, prestanak bez likvidacije i svaki drugi prestanak poslovanja) na 8 dana.

Izmjenama se uplata poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača omogućuje i inozemnim isplatiteljima, bilo da je riječ o umjetnicima, zabavljačima, sportašima i sličnim djelatnostima i profesijama.

Fiskalizacija

U paketu zakonskih izmjena u četvrtom krugu porezne reforme su i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom kojima se uvodi obveza ugradnje QR koda u fiskalizirani račun kako bi se građanima olakšala provjera računa.

Obveznicima fiskalizacije dan jer rok u kojem moraju prilagoditi svoja fiskalna rješenja, tako da bi primjena računa s QR kodom trebala početi 01. siječnja 2021.

Od 01. travnja 2020., pak, uvodi se obveza fiskaliziranja pratećih dokumenata (ponuda, narudžba i slično) koji se izdaju prije računa na kojima se navode podaci o plaćanju.

Posebni porez na bezalkoholna pića

Izmjene Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića uvodi se oporezivanje prema udjelu šećera, kao i dodatno oporezivanje energetskih napitaka. Do sada se posebni porez na bezalkoholna pića obračunavao u fiksnom iznosu – 40 kuna na sto litara.

Poseban porez na motorna vozila i trošarine

Izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila dodatno je regulirano oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji (bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj) koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju.

Naime, uočena je praksa da onaj komu je vozilo darovano, a prije registracije na svoje ime, otuđi to vozilo tako da ga daruje svom najbližem srodniku odnosno da se sklapaju dva ugovora isključivo s ciljem oslobađanja od plaćanja upravne pristojbe. Izmjenama zakona regulirano je oslobađanje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji koji stječu rabljeno vozilo na temelju ugovora o darovanju, uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja.

Izmjenama Zakona o trošarinama pravo na povrat trošarine na dizelsko gorivo proširuje se na komercijalni prijevoz robe i putnika željeznicom. Do sada su to pravo imali samo cestovni prijevoznici.

Regulirano je i oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

Opći porezni zakon i Zakon o administrativnoj suradnji

Izmjene Općeg poreznog zakona uređuju nedopustivost korištenja poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona.
Riječ je o situacijama kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla. Nedopustivim se smatra i slučaj kada poduzetnik mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama, kao i kada koristi povezana društva radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

U takvim slučajevima bi se, prema izmijenjenim odredbama, obračunavale porezne obveze kao da tih postupanja nije bilo, odnosno prema propisanim poreznim stopama.

Izmjenama Općeg poreznog zakona propisuje se oporezivanje inozemnih primitaka prema kojemu, ako porezni obveznik dobrovoljno prijavi inozemni primitak, neće biti naplaćivane kamate s obzirom na protok vremena. Time se, obrazlažu iz resora financija, stimulira dobrovoljno prijavljivanje tih primitaka.

Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza usklađuje se s europskim direktivama. Izmjenama se, uz ostalo, proširuje opseg obvezne automatske razmjene informacija na potencijalno agresivne prekogranične porezne aranžmane o kojima se izvješćuje.

Izmjenama će se, kako su obrazložili iz resora financija, omogućiti poreznim tijelima brzo reagiranje na štetne porezne prakse provedbom odgovarajućih procjena rizika i poreznih nadzora itd.

(l:tockanai.hr) 

Sviđa vam se ovaj članak? Pratite nas na Facebooku i Instagramu i prvi saznajte novosti.

Komentiraj


OSTALI SADRŽAJ
Želiš da i tvoja tvrtka bude na eKvarner.info? Imate tvrtku na Kvarneru? Javite nam se i budite dio poduzetničkog portala!

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se". Postavke kolačića mogu se konfigurirati u vašem web pregledniku, a više informacija potražite ovdje. Slažem se