TRAŽIŠ? NAĐI.

Što su kriptovalute i kako sve to funkcionira

ŠTO, GDJE, KAKO...?
13.9.2021. 9:28:15

Što su kriptovalute i kako sve to funkcionira
U medijima često vidimo članke i reportaže u kojima se spominju kriptovalute, bitcoin, blockchain, rudarenje. Iz iskustva vam mogu reći da neki, bilo to zbog manjka vremena, bilo zbog nepotpunih informacija, možda nisu upoznati sa materijom, a možda nisu sigurni gdje i koga pitati za informacije. Ako ste i vi među njima, onda ste na pravom mjestu te ću vam približiti o čemu je riječ.

Kriptovaluta (ili digitalna valuta) i novac


Potrebno je razlikovati digitalne valute (ili kriptovalute što je uopćen pojam) od elektroničkog oblika novca. Elektronički oblik novca je vaš bankovni račun na kojemu je iskazana određena količina novca i povezana je sa fizičkim novcem. Digitalne valute nisu povezane sa fizičkim novcem. 

Fizički novac (stručni naziv je FIAT novac) je izdala Država, i njegova vrijednost je vezana za stanje ekonomije i način kako država upravlja svojim gospodarstvom.
 
Digitalne valute nisu vezane za fizički novac, iza njih ne stoji država ili neko javno-pravno tijelo, postoje samo u digitalnom obliku i nisu opipljive, njihova vrijednost ovisi o investitorima, informacijama u medijima, te njihovoj ponudi i potražnji za njima tako da im vrijednost (izražena u priznatim svjetskim valutama) značajno varira. Kako iza njih ne stoji niti jedna vlada, a i granice među državama ne utječu na njih, vrijednost im je jednaka u cijelom svijetu

Glavni argument u korist kriptovaluta su direktne transakcije između korisnika, izbjegavanje posrednika kao što su banke i druge financijske institucije pa time i naknada za transakcije, brzina izvršenja transakcija, anonimnost (u stvarnosti ovi argumenti nisu zadovoljeni i o tome ću kasnije pisati), kao i nemogućnost falsificiranja digitalne valute.

Da li su kriptovalute Novac?

Ne.
 
Kriptovalute ne zadovoljavaju definiciju novca prema Međunarodnim računovodstvenim standardima, međutim porezne vlasti i zakonski regulatori imaju svoje viđenje kriptovaluta i smještaju ih u svoje pravne okvire. Trgovanje kriptovalutama smatra se financijskom transakcijom, u skladu s presudom Suda EU-a u predmetu C-264/14, od 22. listopada 2015. godine.

Kako je sve počelo?

Osoba (ili grupa ljudi) pod nazivom Satoshi Nakamoto (pseudonim) je iskoristio postojeće kriptografske tehnologije i 2008. godine je objavio „whitepaper" (vodič s objašnjenjem cijele ideje kriptovaluta) koji je poslao na mail osobama iz kriptografske zajednice. Sljedeće godine objavljen je kompjuterski program koji pokreće Bitcoin (prvu kriptovalutu), a zainteresirane osobe su sa svojim računalima i komplutorskim programom koji pokreće Bitcoin počeli rudariti kriptovalutu (poslije o tome) i time je započeo cijeli sustav kriptovaluta. Danas postoji oko 1800 kriptovaluta, Bitcoin je najpoznatiji među njima te ću cijeli proces opisati preko njega.

Što je Blockchain? A rudarenje?

Bitcoin je službeno zamišljen kao sistem u kojemu se transakcije odvijaju između krajnjih korisnika, nezavisno od bankarskih institucija. Svaka transakcija se zapisuje i verificira od strane kompjutorskog programa i samog tehnološkog sistema koji se naziva Blockchain (lanac blokova)

Blockchain je knjiga zapisa SVIH transakcija „novčića" (iako nisu novac) – u ovom slučaju Bitcoina – transakcije su složene u blokove koje koriste kriptografsku validaciju kako bi se blokovi međusobno povezali (otuda naziv blockchain ili lanac blokova).
 
Svaki blok se referira na i identificira prethodni blok, stoga je knjiga zapisa stalna (i uvijek se povećava) i svaki pokušaj promjene ili brisanja prethodne transakcije (koja je već u lancu) bi odmah upozorila sve sudionike u mreži. Knjiga zapisa transakcija ne nalazi se na jednom mjestu, već svatko tko ima Bitcoin, ima svoj primjerak knjige koja se sinkronizira među svima u mreži. Do primjerka knjige može doći svatko tko želi.

Mreža se sastoji od Bitcoin Nodes (čvorovi), a to su računala koja pokreću Bitcoin kompjuterski program i sudjeluju u procesiranju transakcija. Na datum 27.08.2021 u mreži je sudjelovalo 11.799 čvorova tj. računala rasprostranjenih u čitavom svijetu (najveći broj u SAD i Njemačkoj, svaka po preko 1800).
 
Čvorovi su odgovorni za održavanje mreže, i to može biti bilo tko te za to se ne prima naknada. Kada korisnik pošalje transakciju (Bitcoin) primatelju, ona je poslana na par čvorova koji provjeravaju valjanost transakcije prije nego je pošalju na sljedeće čvorove, i tako dok se sve čvorove u mreži ne obavijesti o toj novoj transakciji „na čekanju".
 
Svaki čvor ima identičan primjerak knjige SVIH transakcija IKADA i provjeravaju da Bitcoin koji je „na čekanju" nije stvoren izvan sustava tj. falsificiran. Anonimnost, kao jedan od argumenata za kriptovalute, ne stoji, jer su sve transakcije (ikada) zapisane. Rijetke su kriptovalute koje se mogu okarakterizirati kao potpuno anonimne.

Transakcija „na čekanju" se nalazi u mempool-u (bazen) u kojoj se u svakom trenutku nalazi oko 10.000 takvih transakcija. Tu dolaze na red Bitcoin Miners (Rudari) koji su zapravo specijalizirani čvorovi koji preuzimaju blokove transakcija „na čekanju", nasumično pogađaju velike nizove brojeva dok ne pogode ispravno rješenje koje otključava sljedeći blok. Time je početna transakcija postala „Potvrđena" i ušla je u knjigu transakcija i primatelj je može primiti.
 
Tada cijela mreža vidi da je pošiljatelj poslao transakciju, valjanost su provjerili svi čvorovi, rudari su je potvrdili. Prvi Rudar koji pronađe rješenje dobiva nagradu u obliku Bitcoina od strane mreže i naknadu od pošiljatelja kako bi transakcija bila potvrđena što prije (ako želite brzo izvršiti transakciju potrebno je platiti naknadu da vaša transakcija uđe u prvi sljedeći blok). Time i neki od ostalih argumenata u korist kriptovaluta, a to su izbjegavanje naknade za transakcije i brzina izvršenja transakcije padaju u vodu. 

Satoshi Nakamoto (osoba ili grupa) je odredio pravila mreže – konačan broj Bitcoina je određen na 21 milijun, a svake 4 godine naknada minerima se smanjuje za pola. U 2021. nagrada za 1 blok je 6,25 Bitcoina (toliko ih se doda u opticaj sa svakim blokom).
 
Sada znate kako nastaju.
 
Trenutno je u opticaju 18,8 milijuna Bitcoina i po tim pravilima puni broj će se dosegnuti broj 2140. godine. Jedan Bitcoin se sastoji od 100 milijuna satoshi-s ili sats (poput lipa u kunama).

Rudarenjem se danas bave uglavnom udruženja rudara (mining pool) i tvrtke budući da je za rudarenje potrebna skupa specijalizirana oprema i puno električne energije. Transakcija Bitcoina može zahtijevati i do 5.000 puta više električne energije od transakcije s VISA bankovnom karticom.

Jesu li sve kriptovalute jednake? Koliko vrijede?

Ne koriste baš sve kriptovalute Blockchain tehnologiju, ali sve koriste neki oblik šifriranja za zaštitu podataka. Sve mreže ovise o računalima koje provode pravila i prenose kriptovalute između svojih korisnika. Vrijednost kriptovaluta ovisi o ponudi i potražnji za njima i ona na dnevnoj bazi može značajno varirati.

Mnoge tvrtke kreiraju svoje kriptovalute kao način prikupljanja financijskih sredstava. Primjerica tvrtka Greyp (hrvatski proizvođač električnih bicikala) je 2019. godine izdala Greyp token koji je kupilo 1.017 ulagača za iznos 1,44 mil €.

Nogometni klub PSG Germain je 2018. godine izdao svoju kriptovalutu PSG Token koja vlasnicima daje pravo glasa za pojedine odluke. Dolaskom Lea Messija u klub vrijednost je porasla na 40$ a prije toga se mogao kupiti za 10-20$.

Što se tiče fluktuacije vrijednosti kriptovaluta, primjerice, na dan 27.08.2021 vrijednost kriptovalute Arweave je pala 4,69% u samo 1h dok je yearn.finance porasla 1,37%.  Kriptovaluta Amp je pala 11,99% u mjesec dana, a Avalanch je porastao 273% u mjesec dana.

Bitcoin je  27.08.2020. vrijedio 11.467$, 14.04.2021. je vrijedio 63.554$, a 21.07.2021. je vrijedio 29.790$. Dakle, razlike u vrijednostima su jako velike.

Zbog velikih fluktuacija u vrijednosti i činjenice da se svakodnevno pojavljuju nove kriptovalute a stare gase, neke su zemlje stoga zabranile obavljanje transakcija kriptovalutama (kupovinu robe i usluga u zamjenu za kriptovalute) kako bi izbjegle moguću nepopravljivu štetu za gospodarstvo i stanovnike i spriječile nelegalne aktivnosti. Mnogi kritiziraju kriptovalute i zbog velike potrošnje električne energije i štetnog utjecaja po okoliš. Za usporedbu, Bitcoin mreža godišnje potroši 129 TWh, a Norveška 124TWh električne energije.

Što mogu raditi s njima?

Sa kriptovalutama možete trgovati sa drugim korisnicima istih, možete ih kupovati i prodavati u zamjenu za novac, a možete i plaćati na prodajnim mjestima koja to omogućuju, no takvih prodajnih mjesta nije velik broj. Trenutno oko 15.000 prodajnih mjesta prihvaća plaćanje Bitcoinom, dok plaćanje Ethereum-om (druga najpopularnija kriptovaluta) prihvaća oko 3.000 prodajnih mjesta. Nasuprot tome, plaćanje VISA-om prihvaća 46 milijuna prodajnih mjesta a Mastercard-om 37 milijuna.
U Hrvatskoj postoji sve više fizičkih kriptomjenjačnica (većinom u Zagrebu te par na obali) koje nude usluge razmjene Bitcoina za novac i obratno.

Salvador će od 06. rujna ove godine postati prva i jedina zemlja u svijetu koja Bitcoin prihvaća kao nacionalno sredstvo plaćanja, a Kuba je službeno najavila da će prihvatiti kriptovalute kao nacionalno sredstvo plaćanje budući da nemaju pristup proizvodima kartičnih kuća Visa ili MasterCard kao ni USD-u zbog embarga, te je ujedno upozorila svoje građane na sve rizike koje proizlaze iz toga.

EU želi biti lider u Blockchain tehnologiji te je u tu svrhu Europska Komisija donijela i strategiju kojom to nastoji ostvariti. Samo u razdoblju 2016-2019 dodijeljeno je potpora u iznosu 180 milijuna €. 

Razvijene zemlje su najavile stvaranje svojih digitalnih valuta, tj. digitalnih verzija svojih nacionalnih valuta. Budući da će iza njih stajati centralna vlast, vrijednosti između digitalne i papirnate verzije bi trebale biti jednake tj. imati stalan omjer.
 

Zaključak

Zakonski regulatori tek trebaju donijeti univerzalna pravila reguliranja i tretmana kriptovaluta. Porezne vlasti širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, donijeli su svoj stav o tretmanu trgovanja kriptovalutama. Tržište kriptovaluta je doživjelo veliki rast u zadnjih par godina, no zbog svoje velike volatilnosti (raspon i brzina kretanja cijena), trgovanje kriptovalutama nosi sa sobom rizike i stoga treba biti oprezan. Ovime sam vam približio što su i kako funkcioniraju kriptovalute te se nadam da ćete i drugima prenijeti nove informacije koje ste ovdje saznali.

Autor članka: Miljenko Lucić, dipl.oec., ovlašteni računovođa
VEZANE VIJESTI

Komentiraj


OSTALI SADRŽAJ

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se". Postavke kolačića mogu se konfigurirati u vašem web pregledniku, a više informacija potražite ovdje. Slažem se