Do rujna 2023. najmoprimci moraju iz privatnih stanova

ČLANCI
2.7.2018. 8:52:24

Do rujna 2023. najmoprimci moraju iz privatnih stanova
Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova u Saboru je prošao drugo čitanje, a pojedini klubovi zastupnika, nezadovoljni njegovim sadržajem i posljedicama, zatražili su i treće čitanje, tako da je moguće da će doživjeti još neke izmjene.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja smatra kako će se izmjenama Zakona o najmu stanova konačno riješiti problem star 20 godina, a riječ je o problemu zaštićenih najmoprimaca/podstanara koji se od završetka Drugog svjetskog rata trenutno nalaze u 3726 stanova u Hrvatskoj.

Veća najamnina

Zakonom o najmu stanova, ako bude izglasan u Saboru u sadašnjoj verziji, vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom - 1. rujna 2023. godine, s time da će im se, počevši od 1. rujna 2018. godine, postupno povećavati zaštićena najamnina. Iznos za koji se povećava najamnina na dan 1. rujna tekuće godine je fiksan i iznosi 1,20 puta zaštićene najamnine koju je najmoprimac ili zaštićeni podstanar plaćao na dan 31. kolovoza 2018. Zaštićena najamnina koju plaća zaštićeni najmoprimac i zaštićeni podstanar za stan koji nije u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, povećavat će se svakih dvanaest mjeseci, počevši od 1. rujna 2018. do 31. kolovoza 2023. godine. Zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari dužni su iseliti iz stanova najkasnije do 1. rujna 2023., ako s najmodavcem, odnosno vlasnikom stana ne sklope novi ugovor o najmu stana. Ako ne isele, vlasnik stana može nadležnom sudu podnijeti tužbu za iseljenje koja će morati biti riješena po hitnom postupku - dakle neće se moći dogoditi da se ovakvi slučajevi godinama razvlače po sudovima.

Razliku između povećane zaštićene najamnine i zaštićene najamnine na dan 31. kolovoza 2018. godine umjesto zaštićenog najmoprimca/podstanara koji je član obitelji smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i nije stambeno zbrinut, na njegov pisani zahtjev, plaćat će država. Razliku umjesto zaštićenog najmoprimca/podstanara, koji na temelju posebnog propisa prima stalnu socijalnu pomoć, na njegov pisani zahtjev, plaća jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi stan.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj ima 3726 kućanstava najmoprimaca sa zaštićenom najamninom u "privatnim" stanovima. Procjenjuje se da u najviše 19 spomenutih "privatnih" stanova ima zaštićenih najmoprimaca koji stan koriste na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja, za koje prema predloženom zakonu razliku između povećane najamnine i zaštićene najamnine plaća (subvencionira) Republika Hrvatska te da u najviše 75 "privatnih" stanova ima zaštićenih najmoprimaca koji na temelju posebnog propisa primaju stalnu socijalnu pomoć, a za koje prema predloženom zakonu razliku između povećane najamnine i zaštićene najamnine plaćaju (subvencioniraju) jedinice lokalne samouprave na čijem se području stanovi nalaze. Za plaćanje razlike između povećane najamnine i zaštićene najamnine u državnom proračunu RH potrebno je približno u šest godina osigurati 676.367 kuna, a u proračunima određenih jedinica lokalne samouprave na čijem području postoje stanovi u "privatnom" vlasništvu u kojem stanuju osobe korisnici socijalne skrbi potrebno je približno u šest godina osigurati 2.705.469 kuna.

Subvencije

Najkasnije do 31. kolovoza 2023. godine RH je dužna za člana obitelji smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata koji nije stambeno zbrinut osigurati drugi odgovarajući stan, a jedinica lokalne samouprave učiniti isto za korisnike socijalne pomoći. Ako to ne učine, dužni su vlasniku stana plaćati naknadu u visini slobodno ugovorene najamnine na tržištu. Zaštićeni najmoprimac i zaštićeni podstanar kojem je prestalo pravo na zaštićenu najamninu, a čiji je neto dohodak po članu domaćinstva manji ili jednak od polovine prosječne plaće u Republici Hrvatskoj za proteklu godinu, ima pravo na subvenciju slobodno ugovorene najamnine od 1. rujna 2023. do 31. kolovoza 2028. godine. Sredstva za subvenciju najamnine osiguravaju se u državnom proračunu. Za subvenciju slobodno ugovorenih najamnina od 1. rujna 2023. do 31. kolovoza 2028. u državnom proračunu potrebno je osigurati približno 9.500.000 kuna za razdoblje od 12 mjeseci, odnosno ukupno za šest godina 47.500.000 kuna.

(l:glas-slavonije.hr)
VEZANE VIJESTI

Komentiraj


OSTALI SADRŽAJ
Želiš da i tvoja tvrtka bude na eKvarner.info? Imate tvrtku na Kvarneru? Javite nam se i budite dio poduzetničkog portala!

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se". Postavke kolačića mogu se konfigurirati u vašem web pregledniku, a više informacija potražite ovdje. Slažem se